Poslovne vijesti - Hrvatska

Korisnicima stambenih kredita »švicarac« fiksiran na 5,8 kuna

Vlada i poslovne banke definirale su novi model pomoći otplate stambenih kredita vezanih uz švicarski franak, a dogovor predviđa fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna i odgođenu otplatu razlike između fiksnog i tržišnog tečaja.

»To je maksimum koji smo mogli dogovoriti«, izjavila je premijerka Jadranka Kosor potpisujući I. dodatak Memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita koji su bili ugovorili otplatu stambenih kredita primjenom valutne klauzule vezane uz švicarski franak, ne odgovorivši na opetovane upite novinara o tome koliko je zadovoljna postignutim dogovorom.

»To je maksimum koji smo uspjeli postići u pregovorima. Što se Vlade tiče, predlagali smo još neke prostore koje smo smatrali da možemo ispuniti, ali ponavljam, za dogovor su potrebne dvije strane«, bio je diplomatski odgovor premijerke Kosor. Ugrubo, riječ je o aranžmanu koji predviđa da će se u maksimalnom trajanju od pet godina za korisnike svih stambenih kredita vezanih uz franak tečaj fiksirati na iznos od 5,8 kuna. Taj će izračun biti osnova za određivanje rate kredita za one klijente koji se odluče na taj program. Ipak, u program se neće biti moguće prijaviti prije listopada jer banke zbog softverske prilagodbe sustava neće ni nuditi takve aranžmane, pa se tada mogu očekivati prve diskontirane rate. Razlika između rate izračunate prema fiksnom tečaju i one na temelju tržišne cijene švicarca tretirat će se kao 'odgođeno potraživanje'.

Za plaćanje tog dijela kredita klijenti će imati poček od šest mjeseci tijekom kojih banke neće naplaćivati posebne naknade, a nakon tih pola godine na dug će se u bankama zaračunavati dodatna kamatna stopa od maksimalno 3,95 posto. Pritom će svaka poslovna banka odrediti iznos dodatne naknade.

Na primjeru mjesečne rate kredita u iznosu od 500 CHF, osnovna rata bila bi 2900 kuna, dok bi se razlika od 410 kuna smatrala odgođenim potraživanjem. Prema tečaju od utorka, švicarski je franak vrijedio 6,62 kune pa bi rata izračunata po tržišnom tečaju iznosila 3310 kuna. Razliku od 410 kuna klijent može otplatiti u roku od pet godina, ali ako poček potraje dulje od šest mjeseci platit će i dodatnu naknadu od gotovo 4 posto godišnje, pri čemu se iznos takozvanog balon-kredita određuje prema trenutnom tečaju švicarskog franka.

Nakon pet godina klijent se može odlučiti otplatiti 'balon-kredit' jednokratno, priključiti ga kreditu ili podići novi kredit. Kako bi banke mogle smanjiti kamatnu stopu ispod 4 posto Vlada je donju granicu za kamate spustila na 3 posto, da bi banke izbjegle plaćanje dodatnih naknada određenih zakonom. Iako se u medijima nagađalo da će Memorandum odrediti i smanjenje kamatnih stopa na ukupni iznos kredita u švicarcima, ta je opcija izostavljena iz dogovora, a nižim kamatama građani se mogu nadati na jesen.

»Smanjenje kamatnih stopa na kredite stvar je svake banke i one će o tome odlučivati individualno. No, očekujem da će većina banaka sniziti kamate u rujnu ili listopadu«, rekao je predsjednik uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrović.

Isto kao što se predviđaju niže kamate, tako bankari očekuju i pad tečaja franka pa stoga pozivaju klijente da si programom olakšaju otplatu kredita u idućim mjesecima i tako prebrode 'eskalaciju tečaja'. U slučaju pada tečaja, klijentima će biti ponuđena mogućnost konverzije kredita u drugu valutu, tj. u euro. Kao što smo napomenuli, odgođeno potraživanje obračunavat će se u švicarskim francima i ovisit će o kretanju tečaja iznad ili ispod 5,80.

»Pad tečaja ispod 5,8 kuna bio bi ispuhivanje tog balona«, rekao je predsjednik uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka koji je imao potrebu naglasiti da banke rastom tečaja franka ne ostvaruju ekstraprofite.

Ovo je posljednja u nizu mjera koje su dogovorile banke i Vlada, a građanima je ranije ponuđena mogućnost konverzije kredita u euro i prolongiranje otplate. No, ni jedna ni druga mjera nisu naišle na veći odziv dužnika. Obje su strane prilikom potpisivanja Memoranduma naglasile da je Hrvatska jedina zemlja, osim Mađarske, čija je vlada pregovarala s poslovnim bankama o pomoći građanima i jedina u kojoj su poslovne banke pristale pomoći klijentima odričući se dijela svoje zarade.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, potkraj lipnja bilo je 6,4 posto problematičnih stambenih kredita, tj. da građani imaju poteškoće u otplati 3,7 milijarde kuna vrijednih stambenih kredita.